Temperatura boje izvora svjetlosti – što je to i kako djeluje na mene?

Temperatura boje izvora svjetlosti – što je to i kako djeluje na mene?

Temperatura boje mjera je dojma boje izvora svjetlosti

Definicija i mjerna jedinica
Temperatura boje mjeri se i navodi u mjernoj jedinici Kelvin (K).
Gornji grafikon prikazuje mogući raspon temperature boje izvora svjetlosti i pripadajuće vrijednosti u stupnjevima Kelvina za uobičajene izvore svjetlosti.

Žarulje dnevnog svjetla ne proizvode automatski niti nužno svjetlost punog spektra!
Takozvane žarulje dnevnog svjetla s 5000 - 6000 ne mogu se poistovjetiti sa svjetlošću punog spektra, upravo suprotno.
Izraz "dnevno svjetlo" ovdje je zavaravajući i odnosi se samo na subjektivnu boju svjetla, koju bi preciznije trebalo nazvati "hladnobijelom".

Izvor svjetlosti punog spektra stvara neprekinuti spektar boja, neovisno o tome prevladava li topao ili neutralno bijeli ton.

Pojam temperature boje temelji se na analogiji s takozvanim crnim tijelom.
Crno tijelo idealizirani je izvor toplinskog zračenja. Potpuno apsorbira svako elektromagnetsko zračenje, dakle i vidljivu svjetlost, te ga pretvara u toplinsko zračenje. Komad titanija, primjerice, može se u eksperimentu koristiti kao približan primjer takvog crnog tijela.
Pri zagrijavanju titanija, ali i primjerice željeza, opažamo da materijal s porastom temperature u jednom trenutku počinje žariti. Najprije lagano tamnocrveno, a zatim sa sve višom temperaturom sve svjetlije, prema žutoj i bijeloj. Pojam bijelog žara opisuje stanje izrazite vrućine, toplije od uobičajenog crvenog žara.
Svakom toplinskom zračenju stoga se može pridružiti temperatura. U fizici je uobičajeno temperaturu navoditi u stupnjevima Kelvina. Nulta točka nalazi se na kozmičkoj nuli, odnosno na -273°Celsius. Budući da je skala jednaka Celzijevoj, 0°C odgovara temperaturi od 273°K i tako dalje.

Žućkastocrveni tonovi svjetlosti kakve stvaraju svijeća ili žarulja sa žarnom niti obično se nazivaju toplima, premda im je vrijednost u Kelvinima niža, dakle stvarno su hladniji.
Nasuprot tome, bijeli i plavkastobijeli tonovi doživljavaju se kao hladniji, pa su, primjerice, za fluorescentne svjetiljke uobičajeni nazivi poput hladnobijele. No i ovdje tome proturječi viša, odnosno toplija vrijednost u Kelvinima.

Naravno, vrijednosti u Kelvinima ne odražavaju stvarnu temperaturu žarulje. One su samo analogija za usporedbu obojenosti izvora svjetlosti, koja se naziva temperaturom boje.
Promjene boje koje nastaju snažnim zagrijavanjem crnog tijela uspoređuju se sa svjetlošću različitih izvora.
Dakle, nije riječ o stvarnoj boji niti o spektralnoj boji, nego o određivanju takozvane bijele točke i subjektivnog "ugođaja".
Bijeli list papira i pri svjetlosti svijeće nazvat ćemo "bijelim" – najsvjetlije što svijeća može dati tada je bijela točka tog izvora svjetlosti.
Tek u usporedbi s drugim izvorom naše će oko i percepcija svjetlost svijeće doživjeti kao izrazito žućkastu, a neutralnu svjetlost izvora od 5000K isprva čak kao pomalo plavkastu.

Subjektivni doživljaj boje temperature svjetla
Kao što smo vidjeli, uobičajena podjela boja na hladne i tople tonove proizlazi iz subjektivnog doživljaja i ne može se opisati temperaturom. Uobičajeni umjetni izvori svjetlosti stvaraju doživljaj boje drukčiji od dnevnog svjetla.

Temperatura boje - nije mjerilo kvalitete...
Takozvana metamerna svjetlost – svjetlost iste temperature boje, ali različitog podrijetla – može imati kontinuirani spektar kao kod žarulja sa žarnom niti ili biti ograničena na nekoliko uskih spektralnih pojaseva kao kod štednih žarulja i ravnih zaslona.
Halogeni izvor svjetlosti s temperaturom boje od 3000 Kelvin i štedna žarulja od 3000 Kelvin (toplobijela) daju naizgled istu boju svjetla. No svjetlost štedne žarulje ima znatne praznine u spektru boja – jednostavno rečeno, u svjetlosti nedostaju pojedine komponente boje.
Nedostatak dijelova spektra boja u svjetlosti ima pogubne posljedice za našu percepciju i vizualni dojam promatranog predmeta.

Indeks uzvrata boje (CRI), za razliku od temperature boje, pokazuje kvalitetu prikaza boja pri osvjetljavanju određenim izvorom svjetlosti.
Više o tome u BLOG članku "SORAA Vivid LED punog spektra – prirodna svjetlost poput sunčeve".

Cjelokupan asortiman: SORAA LED punog spektra 
Rezervirajte besplatan termin savjetovanja!

Autor

Daniel Holtwiesche

Daniel Holtwiesche fizičar je, dizajner proizvoda, umjetnik i direktor tvrtke danholt. Njegovi članci povezuju tehničko i znanstveno razumijevanje s dizajnerskom praksom. Posebno se bavi kvalitetom svjetla i boje, uzvratom boje, percepcijom boja te kvalitetnom rasvjetom za umjetnine, materijale i prostore.

Bavljenje bojom obilježava i njegov dizajnerski rad: u sklopu reklamne kampanje za dm-drogerie markt razvio je projekt Swinging Colors – igru s vrtuljkom boja i interaktivne izloge u kojima su se učinci boje, pokreta i dubine mogli neposredno doživjeti. Više o Danielu Holtwiescheu .

Ostavite komentar