#TheDress – mijenja li rasvjeta percepciju boja?

Odabir odgovarajuće rasvjete za maloprodajnu trgovinu ključan je. Bilo da je riječ o akcentnoj, ambijentalnoj ili općoj rasvjeti, odabrane žarulje i svjetiljke mogu promijeniti način na koji kupci opažaju boju prostora ili nijansu artikla u izlogu, na policama i u izloženoj ponudi.

U najgorem slučaju boje prugaste haljine mogle bi se, primjerice, umjesto plave i crne vidjeti kao bijela i zlatna...

Ne vjerujete? Upravo takva pojava 2015. izazvala je internetsku senzaciju pod hashtagom #TheDress.

Plavo-crna ili ipak bijelo-zlatna? Pitanje boje jedne haljine danima je zaokupljalo internetsku zajednicu.

Različite procjene zbunjenih korisnika X-a (tada Twittera) širile su se poput požara. Čak se i Taylor Swift tada oglasila. Zagonetka haljine zbunila je toliko ljudi da je brzo prešla granice interneta i stigla do velikih informativnih emisija i razgovornih emisija koje su haljinu smatrale bijelom i zlatnom te se žalile da rasprava o njoj razdire čak i prijateljstva i obitelji.

Naposljetku je osoba zaposlena u trgovini u kojoj se haljina prodavala potvrdila da je doista plava i crna. Zašto su onda neki ljudi umjesto stvarnih boja vidjeli bijelu i zlatnu ili plavu i narančastu? Nedugo nakon objave #TheDress, Buzzfeed i Wired razgovarali su s neuroznanstvenicima kako bi otkrili što se točno događa.

Slika 1. Stvarne boje #TheDress

Na kraju je bila riječ samo o lošoj fotografiji haljine koju je majka Caitlin McNeill nosila na vjenčanju i objavila na Tumblru.

No javna rasprava potaknula je čitav niz ispitivanja i istraživanja s dijelom iznenađujućim rezultatima:

Ljudi koji kasno ustaju, primjerice, naviknutiji su na umjetno svjetlo jer navečer dulje borave pod njim te su češće prepoznali plavo-crne pruge.

Stariji ljudi i žene haljinu su, naprotiv, češće opisivali kao bijelo-zlatnu. Te skupine stanovništva sklonije su ranom ustajanju i stoga su naviknutije na dnevno svjetlo.

Prirodna sunčeva svjetlost danju sadrži visok udio plave, pa mozak ispravlja odnosno filtrira plave sastavnice svjetla. Nastaje svojevrsna "sljepoća za plavo" ili smanjena osjetljivost na plave tonove.

Pokazalo se i da je sve povezano s rasvjetom. Kada ljudsko oko opaža svjetlo i boje, uglavnom je riječ o odrazu svjetla od predmeta. To svjetlo odbijeno od okolnih predmeta ulazi u oko i pada na mrežnicu.

Mozak zatim obrađuje sliku relativnim, usporednim, a ne kvantitativno apsolutnim procesom, prepoznajući i određujući razlike. Uzima odgovarajuću boju iz svjetla koje se odbija od onoga što oči vide i oduzima je od stvarne boje predmeta.

"Naš vidni sustav praktički odbacuje informacije o samom izvoru svjetla kako bi izdvojio informacije o stvarnoj refleksiji i boji promatranog predmeta", objasnio je tada za Wired Jay Neitz, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Washington.

Ta je pojava izravno razumljiva na primjeru takozvane bijele točke: bijeli list papira nakon nekog vremena i pri svjetlu svijeće izgleda "bijelo", iako ga plamen objektivno snažno boji žuto-crveno, kao izvor svjetla temperature boje od približno 1500 kelvina.

Naše oko to može prepoznati tek kada ima usporedni izvor neutralnog bijelog svjetla (4000-6000 Kelvina).

Drugim riječima: Naše oko nije "umjereno" za prepoznavanje apsolutnih vrijednosti boja. Umjesto toga neprestano se iznova "kalibrira" prema rasvjeti i okolini.

Razlike u rasvjeti stoga znatno mijenjaju ljudsku percepciju boja. Može se činiti da se boje mijenjaju ovisno o boji okoline, kao kod pojave #TheDress.

Kada je fotografski tim Wireda Photoshopom pokušao odrediti stvarne boje, otkrio je da kontekst znači sve. Isprva su mislili da je haljina bijela i zlatna. No nakon podešavanja ravnoteže bijele na slici i dalje su se vidjeli tragovi plave ondje gdje je trebala biti bijela te crne ondje gdje je trebala biti zlatna. Kada je slika uravnotežena i ispravljena prema najtamnijem pikselu, haljina se pojavila u stvarnoj plavoj i crnoj boji.

Kada se kontekst mijenja, mijenja se i percepcija 

Jeste li ikada u garderobi isprobali bluzu, košulju ili kratke hlače i zaključili da vam se boja sviđa, a kod kuće otkrili da je potpuno drukčija? Upravo se to ovdje događa.

Kako sami ne biste izazvali neobičan naslov poput #TheDress, u trgovini, izlozima i izloženoj ponudi trebate osigurati ne samo jako i "neutralno" svjetlo nego svakako i svjetlo koje uopće može prikazati sve boje vidljivog spektra!

Zapamtite:

• Samo izvor koji može neprekinuto stvarati sve boje vidljivog spektra i reproducirati ih u ispravnim međusobnim omjerima prikazuje stvari u "pravom svjetlu" i točnim bojama. 
• Svakoj boji potreban je "kontekst" – rasvjeta i boje okoline presudno određuju "ten" promatranog predmeta.

Slika 2 Usporedba svjetlosnih odnosno kolornih spektara nekih umjetnih izvora. Crna područja praznine su u spektru boja koje ne bi trebale postojati, odnosno ne postoje u prirodnoj sunčevoj svjetlosti. 

Gornja slika pokazuje razlike u spektru boja nekih umjetnih izvora u usporedbi s izvorom punog spektra poput SORAA Vivid LED. Primjerice, svijetlozelene ili tirkizne nijanse gotovo ne postoje u spektrima fluorescentnih i štednih žarulja.

To znači da, primjerice, tirkizni predmet "posivi". Budući da tirkizna boja nedostaje u izvoru svjetla odnosno ne nastaje, predmet je ne može odraziti jer je nema, pa je oko ne može ni opaziti. Ostaje određena "svjetlina" koju opažamo kao sivu.

Noću su sve mačke sive... (za tirkiznu je praktički "noć" jer nema tirkiznog svjetla)

Slika 3. Neprekinuti spektar vidljive sunčeve svjetlosti u usporedbi s LED izvorom punog spektra i standardnim LED izvorom. Bijela područja praznine su u spektru, primjerice "Cyan Gap", odnosno tirkizna praznina. Ispod vidljive sunčeve svjetlosti (desno) nalazi se infracrveno područje (IR), odnosno toplinsko zračenje. Iznad vidljivog područja (lijevo) nalazi se ultraljubičasto područje.

Oba područja valnih duljina iznad i ispod vidljive svjetlosti nepoželjna su u rasvjetnim rješenjima. IR zračenje, odnosno toplina, kod izvora svjetla znači rasipanje energije. UV zračenje također je nepoželjno jer je štetno i dodatno izbjeljuje. Boje s vremenom blijede, a materijali mogu postati krhki.

Razvoj izvora svjetla koji zadovoljavaju sve zahtjeve nipošto nije jednostavan.

Nije slučajno što je jedan od osnivača tvrtke SORAA, Prof Shuji Nakamura 2014. za svoj razvojni rad dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Cjelokupan asortiman: SORAA LED punog spektra 

Rezervirajte besplatan termin savjetovanja!